Zalasci sunca nisu uvijek lijepi

Petak, 26. lipnja 2015.

zalazak_sunca_zadar.jpg

Toplo golemo narančasto sunce što u smiraju dana tone za grimizno obzorje uvijek bijaše umilno našim očima. Utihu nam unosi u misli i srca. Budi romantične uspomene i želju njihove obnove. Na žalost ne svima. Kad demencija uznapreduje, posebice ona uzrokovana Alzheimerovom bolešću, zalasci sunca mogu zbunjivati, čak i unijeti nemir u narušene misli i osjećaje oboljelih.

Ta pojava poznata je kao sindrom zalazećeg sunca (eng. Sundowning; Sundown Syndrome) ili kasnodnevna konfuzija. Brinete li za nekoga s Alzheimerovom bolešću možda ste zamijetili kako on postaje nemiran i mijenja ponašanje u kasno poslijepodnevnim satima ili rano uvečer. Dolaskom noći ta uznemirenost može se i povećati.

Možemo li to objasniti i kako dementnoj osobi pomoći u takvim slučajevima?

Što je sindrom zalazećeg sunca

Riječ je o psihološkoj pojavi povezanoj sa zbunjenošću i nemirom kod osoba s nekom vrstom demencije. Najčešće ju povezujemo s onima koji pate od Alzheimerove bolesti. Pojam je imenovan prema razdoblju dana u kojem se taj sindrom pojavljuje. Istraživanja pokazuju da se sindrom zalazećeg sunca izražava kod 20 do 45% osoba s Alzheimerovom bolešću, u pravilu u srednjoj fazi bolesti, a nestaje u njezinim kasnijim fazama. Kako se danas smatra, ovaj sindrom uzrokuje nestanak jarkog i jasnog smjera izvora svjetlosti i početak življenja u opskurnom okruženju u kojem sjene postaju dominantne - što na dementne osobe djeluje zastrašujuće ili u najmanju ruku zbunjujuće.

Dodatni utjecaji

Znanstvenici smatraju da je glavni uzrok pojave sindroma zalazećeg sunca u poremećaju biološkog sata oboljelog (našeg biološkog, stručnije: cirkadijskog ritma) – odumiranju dijela mozga koji nam signalizira jesmo li budni ili ne. Drugim riječima, u slučaju demencije, blijeđenju svijesti o tome sanjamo li otvorenih očiju ili okolinu doživljavamo realno.

Na snagu izražavanja ovih poremećaja utječe nekoliko dodatnih čimbenika, kao što su:

  • Izraženi umor (neispavanost)
  • Osjećaj gladi ili žeđi
  • Bolovi
  • Depresija, tuga i dosada

Ne zaboravimo tome dodati i prijenos na oboljelog negativnih emocija njegovatelja koji je često potkraj dana vrlo iscrpljen i beznadežan.

Pojave

Sindrom zalazećeg sunca očitije će se neželjenim načinima ponašanja koja se najčešće izražavaju povećanom:

  • Sumnjičavošću
  • Zahtjevnošću
  • Zbunjenošću
  • Uzrujanošću
  • Nemirom
  • Razdražljivošću
  • Izgubljenošću te
  • Ustrašenošću

U takvom stanju bolesnik može:

  • Smatrati da čuje ili vidi nepostojeće, pa radi toga
  • Vikati ili se trzati
  • Hodati uznemireno amo-tamo i
  • Naglo mijenjati raspoloženja

Kako pomoći oboljelom

Rasvijetlite noć

Prema studijama objavljenima u Clinical Geriatrics, osobe koje se nalaze u obasjanom prostoru potkraj dana manje su uzbuđene. Zato još za dana, prije sumraka, dobro rasvijetlite prostorije u kojima se kreće bolesnik, a prozore zamračite. Nemojte to činiti tek kad padne mrak. Tako će on lakše doživjeti promjenu dana u noć. Ublažavanjem doživljaja nastupajućeg sumraka i noći možemo pomoći i oboljelom i sebi kao osobi koja o njemu brine.

Bilježite promjene ponašanja

Prvi savjet je: držite se svojih njegovateljskih rutina. Ako te rutine morate mijenjati ili unositi nove, činite to postupno kroz više dana. Promjene ponašanja koje su karakteristične za sindrom zalazećeg sunca dementne osobe izražavaju i u drugim okolnostima, pa je njegovatelju teško odrediti što ih uzrokuje. Zato krajem dana pomno bilježite promjene ponašanja oboljelog kako bi ih izdvojili od drugih utjecaja. Ukoliko se pridržavate svakodnevnih rasporeda umivanja, odijevanja, njege i hranjenja oboljelog, lakše ćete primjerice uočiti zašto se Vaša voljena osoba razdraži, zato što ste joj servirali neko novo jelo ili je tome uzrok sumrak.

Ne izlažite bolesnika naporima poslijepodne

Sve stvari koje se bolesniku ne događaju svakodnevno planirajte prije podne, posebice odlaske liječniku, frizeru, duže šetnje i sl., a nakon ručka osigurajte bolesniku odmor. Nedovoljno sna pojačava simptome 'zalazećeg sunca'. Zato poslijepodne izbjegnite pića s kofeinom i većom količinom teina, ne puštajte glazbu ili zvuk televizije preglasno. Kažite posjetiteljima (posebno djeci) da ne stvaraju buku.

Kako reagirati

Izbjegnite sve situacije koje bolesniku stvaraju nemir, a Vas iscrpljuju i stvaraju stres. Stoga neka poslijepodneva budu mirna, bez napornih zadataka. Ispunite prostor tihom smirujućom glazbom, po mogućnosti onom iz vremena bolesnikove mladosti. I ne tjerajte ga da gleda televiziju (posebice razdražujuće sadržaje) ili čita ako za to nije raspoložen, ili ako više ne može pratiti obimnije sadržaje. Uz ostalo:

  • Pitajte ili predvidite što Vaša voljena osoba želi.
  • Podsjetite ju koje je doba dana.
  • Ne prepirite se.
  • Ostanite mirni.
  • Ohrabrite bolesnika. Kažite mu da je sve u redu.
  • Ako ima potrebu prošetati po stanu, ne sprječavajte ga već mu budite pri ruci.
  • Tijekom noći u spavaćoj sobi ostavite upaljeno prigušeno svjetlo.

Kada trebate pomoć

Ukoliko Vam prethodni savjeti ne pomognu, zatražite pomoć našeg Savjetovališta. Možda će Vam trebati i savjet liječnika. Raspravite s njim pitanja vezana iz moguće popratne pojave lijekova koje uzima bolesnik. Možda je neki od njih počeo djelovati razdražujuće ili utječe na njegov biološki sat, a možda mu mogu pomoći i sredstva za smirenje. 

Brinite i o sebi

Nakon napornog dana provedenog u brizi za oboljelog njegova večernja uznemirenost može Vas dodatno iscrpiti. Razmislite, možda ne trebate svu brigu nositi sami. Zamolite bližnje i prijatelje da neke poslove učine umjesto Vas. Vama je potreban odmor i krepak san jednako kao i oboljelom.



Kategorija: Savjet mjeseca

Vaša mišljenja i komentari

Napišite odgovor



(Vaša e-adresa neće biti javno prikazana.)