Kako će Vam pomoći 112 kad dementna osoba odluta?

Utorak, 12. svibnja 2015.

Tri od pet osoba s Alzheimerovom bolešću će odlutati, naglašavanju statistički podaci. Već smo pisali o ovom problemu i pružili osnovne savjete kako takve slučajeve možemo spriječiti. Ali što učiniti kad Vam voljena osoba unatoč pažnji odluta…

Zovite odmah 112!

AC-Pakrac-HGSS-Pakrac.jpg

Na nedavno održanom Alzheimer Caféu u Pakracu, predstavnici Gorske službe spašavanja  dr. sc. Dario Švajda, sub. spec. intenzivne medicine, pročelnik HGSS – stanica Požega i Zvonimir Miler, licencirani voditelj potraga i tajnik HGSS – stanica Požega dali su nam vrlo vrijedne savjete i objasnili kako oni djeluju kada tragaju za odlutalom dementnom osobom. Najvažniji od njih je…

Ne gubite vrijeme

Ako pogledom ne možete naći odlutalu osobu u najneposrednijoj blizini Vašeg doma, nemojte paničariti i sami 'lutati kako bi našli odlutalog'. Što je vrijeme od nestanka do dojave kraće, veća je vjerojatnost pronalaska odlutale osobe. Zato odmah nazovite 112 - Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Budite spremni odgovoriti na niz pitanja – kratko i jasno. Svi Vaši odgovori su dragocjeni – nemojte ih izbjegavati.

Pitanja koja će Vam operater postaviti su sljedeća:

Podaci o dojavljivaču:

  • Vaše ime i prezime
  • Vaši brojevi telefona (a) fiksne linije, (b) mobitela (uz naznaku stanja baterije Vašeg mobilnog telefona)
  • Vaša adresa
  • Vaš odnos s izgubljenom osobom (rodbina, prijatelj, kolega, …)
  • Što mislite da se desilo?
  • Što ste do sada učinili?

Podaci o odlutaloj osobi:

  • Da li nestao sam?
  • Njegovi osobni podaci - ime, prezime, nadimak, starost, spol, adresa stanovanja, ima li uz sebe mobitel, stanje baterije mobitela…
  • Mjesto i vrijeme zadnjeg viđenja ili zadnje poznato mjesto bivanja odlutale osobe
  • Fizički izgled: visina, kosa, stas, izgled, odjeća i obuća u kojoj je odlutao…
  • Fizičko i mentalno zdravlje
  • Pokretljivost, ovisnost o lijekovima…
  • Profil: suicidne sklonosti, mentalne bolesti, bolesne ambicije…
  • Poznavanje i iskustvo s terenom – okruženjem u kojem je nestao (posebno važno u ruralnim  područjima)
  • Ima li uz sebe neku opremu (torba, ruksak, voda, mobitel…)
  • Mogući plan kretanja nestale osobe: odakle je krenuo, kojim putem, s kojim ciljem…
  • Na kraju, dobit ćete upute za daljnji rad…

Potraga

Na temelju dobivenih podataka operater u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje pokrenut će potragu. Obavijestiti policiju i Gorsku službu spašavanja.

Kad Gorska služba spašavanja preuzme zadatak, prvo će razviti strategiju i napraviti plan pretrage. Pri tome će posebice utvrditi:

  • Da je nedvojbeno nestala osoba oboljela
  • Zadnju točku viđenja
  • Povijest bolesti odlutale osobe
  • Okolnosti iz prošlosti odlutale osobe
  • Vrijeme njezina nestanka i vrijeme dojave

Tad će pretražiti bližu okolicu oko mjesta gdje je odlutala osoba zadnji puta viđena (u pravilu u pojasu od oko 500 do 800 metara).

Ne očekujte trenutne rezultate i ne inzistirajte da Vas članovi Gorske službe povedu sa sobom. Ako je to neophodno, bit će Vam to omogućeno uz pratnju policije.

Ukoliko u neposrednoj okolini zadnje točke viđenja odlutala osoba ne bude nađena, pojas pretrage će biti proširen na krug od 1,5 do 2 kilometra. Ukoliko potraga i u ovom slučaju ne bude uspješna, krug pretraživanja će se proširiti.

Problemi odlutalih osoba s demencijom

Traganje za dementnim osobama jedan je od najtežih slučajeva s kojima se Gorska služba spašavanja susreće. Razlog tome je što dementne osobe nemaju svijest o izgubljenosti, zbunjene su, ne odazivaju se na pozivanje, a često se i skrivaju, njihovo ponašanje nije konstantno, nisu osjetljivi na vanjske uvjete (nisu svjesni hladnoće, vrućine, vlage…), pojam vremena im je poremećen i nemaju sposobnost orijentacije. Zapravo nemaju više potrebnu razinu svijesti o sebi, pa niti ne traže pomoć od ljudi koji prolaze oko njih ili koje bi mogli zazvati. Često se tako događa da sjednu na skrovitu klupu u parku (skrivajući se od srama što su nemoćni) i za vrućih dana ubrzo dehidriraju ili se u zimi smrznu.

Zato, naglašavamo to još jednom, potraga za nestalom dementnom osobom treba započeti što ranije. Statistika i iskustvo HGSS-a u traganju za nestalim osobama s demencijom govore da ukoliko se osoba ne pronađe u prvih 24 sata, vjerojatnost da se ista pronađe živa pada sa svakim satom gotovo eksponencijalno.

Kako uočiti opasnost od lutanja

Dementna osoba izložena je opasnosti od lutanja ako:

  • Ako nakon rutinske šetnje (ili u ranoj fazi bolesti i vožnje automobilom) dolazi kući kasnije nego što je to uobičajeno (što je znak da je tražila put do kuće).
  • Ima potrebu obavljati nekadašnje dužnosti – odlaziti na posao iako je već umirovljenik.
  • Želi ići kući – iako je već u njoj.
  • Ako je nemirna i često ponavlja iste kretnje.
  • Ima poteškoće u pronalaženju poznatih mjesta kao što su kuhinja, kupaonica ili spavaća soba
  • Ako se pokušava zabaviti nekim njemu uobičajenim poslom, ali zapravo ne radi ništa do premještanja stvari oko sebe.
  • Ako izražava nervozu ili usplahirenost na mjestima gdje je puno ljudi, kao što su pošta, velike prodavaonice ili restorani.

Mnoge od ovih raznih znakova obiteljski skrbnici često ne mogu sa sigurnošću utvrditi sami. Ali njih nikako ne bi smjeli zanemariti. Zato reagirajte i na najmanju sumnju, ako ste član naše Udruge, nazovite naš SOS telefon 091 569 1660 ili dođite u naše Savjetovalište.



Oznake: Lutanje
Kategorija: Treba znati

Vaša mišljenja i komentari

Napišite odgovor



(Vaša e-adresa neće biti javno prikazana.)